Skip to content. | Skip to navigation

Personal tools

Navigation

You are here: Home / ŠTA? / Amin Maluf – Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici (istorija)

Čitaj

24. 06. 2026. u 12:50h Beograd, Srbija

Amin Maluf – Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici (istorija)

Maluf Amin, Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici, Laguna, Beograd, 2025.

Amin Maluf – Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici (baner)

 

Bogovi čine arogantnim one koje žele uništiti, govorili su Grci.

Sirove činjenice nemaju veliku težinu u svetlu istorije. Najvažnija je percepcija činjenica, njihov raspored, njihovo pripovedanje.

 

Amin Maluf je odrastao u Libanu, a danas je član Francuske akademije koja prima samo četrdeset članova, poznatijih kao les immortels (besmrtnici). Takva biografija i svest o različitim istorijama svojih zemalja mu daje širinu i umanjenu pristrasnost pogleda na tokove istorija četiri značajne zemlje: Japan, Sjedinjene Američke Države, Rusije i Kine koje će njemu biti tema za uticaj na opstanak sveta u studiji „Lavirint zalutalih: Zapad i njegovi protivnici.“ To su društva sa specifičnim razvojnim putevima, a samim tim i drugačijom kulturom, kao i svesti o svom značaju u opštoj sudbini čovečanstva.

Studija počinje ratom Japana i carske Rusije  u kome je posle duge istorije kolonijalnih pobeda belog čoveka pobedila zemlja druge rase. To će biti podsticaj mnogim zemljama i narodima da se nadaju svojoj drugačijoj daljnjoj sudbini. Japan je promenio politiku prema spoljnom svetu, usvojio mnoga tehnička dostignuća i taktiku ratovanja i postao u jednom trenutku istorije moćan na bojnom polju. Kina koja je ostala tradicionalistička i pored nesrazmera u broju stanovnika nije se mogla suprotstaviti. Iluzija Japana o moći i nerealne zavojevačke ambicije će dovesti do poraza u II svetskom ratu.

Rusija će oslabljena porazom ući nesamopouzdano u Veliki rat i desiće se revolucija koja će opet biti nada za mnoge male i poražene, kao i zanesene intelektualce. Sve dok je marksizam ostao dominantna ideologija među revolucionarima širom sveta, rasna pripadnost pojedinaca i grupa retko se naglašavala. Onda je došao Staljin koji je svojom surovošću razočarao mnoge male narode u želji da ureduje na svakom mestu. Hruščov ukida kult, Gorbačov sklapa savez sa zapadom i ne uspeva. Priča se završava ratom sa Ukrajinom.

Kina je imala dugačak put pun žrtava do tehnološke i društvene reorganizacije. Vekovima je stagnirala ukopana u konzervativne vladajuće strukture. Sporost razvoja Kine se objašnjava činjenicom da je zemlja prolazila kroz period relativne stabilnosti, koji je otupeo umove i prikrio znake propadanja. Sada je prema svetu aktuelna taktika „Puta svile“ sa osvajačkim namerama.

Amerika kroz istoriju nije u potpunosti rešila rasno pitanje niti je u praksi sprovela punu ravnopravnost crnačkog stanovništva, iako je to bila početna ideja sukoba Severa i Juga u Građanskom ratu gde je Sever pobedio. Reforma se nije sprovela i danas su  i unutrašnje i spoljne politike opterećene nedostatkom osećanja da su svi ljudi jednaki i sve države imaju pravo izbora svoje politike. Sjedinjene Američke Države su u svom naletu uspele da marginalizuju stare evropske sile, i da za njih postanu vođa, zaštitnik i gotovo sizeren.

Amin Maluf nam kroz opise istorija nalazi razloge za moguće sukobe. Želi da veruje da se razlike mogu bolje razumeti i tako izbeći sukobi koji imaju tendenciju uništavanja sveta. Opisujući tokove istorija ističe neočekivane veze tosu koje se zanimljivo prepliću. Iznenadi i ako ste čitalac istorija. Tekst je zanimljiv kao neki roman sa neizvesnim krajem. Knjiga je objavljena u Francuskoj 2023. godine, ali svet se naglo menja i njegova razmišljanja su optimistična u odnosu na razorne nagle odluke pobesnelih moćnika.

Još i danas, svaka sila koja želi da ukrsti koplja sa Zapadom u iskušenju je da se, na ovaj ili onaj način, predstavi kao glasnogovornik naroda koji su stradali od kolonijalizma ili neravnopavnih ugovora.

Zabluda često počinje kada se neki vođa zapita je li u pravu što oseća da mu je nanesena nepravda i što želi da kazni svoje protivnike, umesto da se zapita može li vojnom akcijom da povrati situaciju u svoju korist.

 Amin Maluf portret


Vesna Šejić